Paprika: vitamin C, karotenoidi i zašto boja menja sastav

Paprika je jedno od retkih namirnica koje su istovremeno začin, povrće i izvor vitamina — i to sa najviše vitamina C po gramu među povrćem. Zrela crvena paprika ima ga tri puta više od zelene, iako je ista biljka.

U tekstu piše koliko vitamina C paprike zaista daju i zašto boja menja sastav. Tu je i šta su karotenoidi i kapsaicin, kakve su razlike između slatke i ljute paprike, kako je čuvati i kome smeta.

Vitamin C: najveća prednost

Crvena paprika ima oko 130–190 mg vitamina C na 100 g. To je više od pomorandže i skoro dvostruko više od dnevne potrebe. Zelena paprika ima oko 80 mg, jer još nije dozrela i nije razvila pun profil vitamina.

Problem je što vitamin C brzo opada: stajanjem na sobnoj temperaturi, sečenjem i kuvanjem gubi se deo. Zato paprika najviše daje sveža, isečena neposredno pre jela, a kuvana je i dalje korisna, ali sa manje vitamina.

Boja menja sastav

VrstaVitamin C (100 g)Šta se ističe
Zelenaoko 80 mgmanje karotenoida
Žutaoko 180 mglutein, zeaksantin
Crvenaoko 130–190 mgbeta-karoten, likopen
Ljuta (čili)oko 140 mgkapsaicin
Sušena mlevenaznatno manjekoncentrovani začin

Razlika u boji nije marketinška. Zrela crvena paprika ima više beta-karotena i likopena, a time i više vitamina A. Zelena ima više kiselosti i manje šećera. Za salatu je crvena slađa, za kuvanje su dobre obe.

Kapsaicin: ljutina i šta ona radi

Ljuta paprika duguje ljutinu kapsaicinu, jedinjenju koje se vezuje za receptore za toplotu — zato se ljutina oseća kao „vruće“. Kapsaicin ne oštećuje tkivo; osećaj je signal nervima, ne povreda.

Kapsaicin se koristi i u medicini, u kremama protiv bolova, gde dugotrajna primena smanjuje prenošenje bolnih signala. U hrani, umerena ljutina podstiče pljuvačku i može da pomogne kod zapušenog nosa, ali ne „ubrzava metabolizam“ u meri koja bi nešto promenila.

Karotenoidi i upijanje

Karotenoidi iz paprike su rastvorljivi u masti, pa se bolje upijaju uz malo ulja. Pečena paprika sa maslinovim uljem daje više beta-karotena od sirove paprike bez ičega. To je jedan od retkih slučajeva gde priprema menja hranljivu vrednost u korist jela.

Pečenje u rerni menja i ukus: šećeri karamelizuju, koža se lako skida, a pulpa postaje slađa. Zato se pečena paprika koristi kao osnova za ajvar i salate, a ne samo kao začin.

Slatka, ljuta i mlevena

Slatka nema kapsaicin, pa je bezbedna za decu i za osetljiv želudac, dok ljuta vrsta nosi isti vitamin C uz ljutinu koja ograničava količinu. Ljuta paprika isti vitamin C nosi, ali sa ljutinom koja ograničava količinu — retko ćete pojesti 100 g čilija, dok 100 g slatke paprike nije ništa.

Mlevena paprika je začin, ne izvor vitamina: sušenjem i mlevenjem vitamin C se skoro izgubi, a ostaju karotenoidi i aroma. Zato se dodaje na kraju, u malo masti, da ne zagori.

Čuvanje i priprema

Paprika najbolje stoji u frižideru, u kesi sa rupicama, nedelju do dve. Ne perite je pre odlaganja — vlaga ubrzava plesan; operite je neposredno pre jela. Isečena paprika traje kraće i brzo gubi vitamin C.

Pečenje: na 200 °C dok koža ne počne da puca, pa pokrijte posudu i ostavite 10 minuta — tako se koža lako skida. Zamrznuta pečena paprika je odlična za ajvar van sezone.

Kome paprika smeta

Ljuta paprika može da pogorša simptome refluksa, gastritisa i sindroma iritabilnog creva. Slatka paprika je obično dobro podnošljiva, ali i ona kod osetljivih može da naduje, jer sadrži FODMAP šećere.

Alergija na papriku je retka, ali postoji, a kod osoba sa alergijom na polen može da se javi oralna reakcija. Koštane i zelene sorte paprike su često bolje podnošljive od crvene kod osetljivog creva.

Paprika u kuhinji

Paprika je namirnica koja podnosi sve načine pripreme: sirova u salati, dinstana, pečena, punjena, sušena i mlevena. Za dinstanje je bolja zelena (manje šećera, čvršća), a za salate i pečenje crvena, jer je slađa i mekša.

Ako je punite, birajte čvrste i ujednačene plodove; ako pečete, dovoljno je da koža popusti, a ne da se raspadne. U svakom slučaju, papriku ne treba guliti pre dinstanja — koža drži oblik i nosi deo vitamina.

Ajvar i pečena paprika

Ajvar je najpoznatije jelo od paprike u Srbiji: pečena crvena paprika, malo ulja i sirće. Nutritivno je najbolji domaći ajvar, jer nema konzervansa. A najvažnija razlika je u količini ulja: domaći ajvar zna da ima 300 kcal na 100 g.

Pečena paprika se zamrzava u kesama, po porcijama, i tako traje celu zimu. To je praktičnije od konzerviranja i ne zahteva dodatak soli ili sirćeta, koji menjaju ukus i povećavaju natrijum.

Za one koji prave ajvar kod kuće, najveća razlika u kvalitetu nije u paprici, nego u ulju i vremenu pečenja. Previše ulja daje teže jelo, a predugo pečenje gubi svežinu arome. Umereno pečena, pa dodato ulje na kraju, daje najbolji balans između ukusa i kalorija.

Cena nije pokazatelj kvaliteta: ista sorta iz plastenika i sa njive može da se razlikuje i po ukusu i po sadržaju vitamina, a izgled je često sličan. Najbolji pokazatelj su čvrstoća, sjajna koža i miris koji podseća na sveže povrće, a ne na seno.

Paprika i deca

Slatka paprika je jedno od najzahvalnijih povrća za decu: hrskava, slatka i bez ljutine. Crvena je slađa od zelene, pa je bolje početi s njom, a ljutu uvoditi postepeno i po želji deteta, nikako kao „test hrabrosti“.

Česta pitanja

Ima li crvena paprika više vitamina C od pomorandže? Ima, dva do tri puta više po gramu — ali se paprika jede u manjoj količini.

Da li kuvanje uništava vitamin C? Delimično; kratko dinstanje gubi manje od dugog kuvanja. Sveža paprika je najbolja.

Je li ljuta paprika zdrava? Nema ništa posebno „lekovito“ u ljutini, ali ni štetno u umerenoj količini. Kapsaicin ima medicinsku primenu u kremama, ne u hrani.

Zašto mi paprika iz prodavnice nema ukus? Zbog rane berbe i dugog transporta. Domaća, zrela paprika u sezoni ima više šećera i arome.

Paprika u jelu: Salata od sočiva i pečene paprike ili Heljda sa pečenim povrćem iz Kuvar aplikacije.

Izvori: ispitivanje o uticaju obrade na bioaktivna jedinjenja i vitamin C u paprici (Molecules, 2020), analiza sadržaja vitamina C, fenola i karotenoida u paprici (Pak J Biol Sci, 2020).

Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne zamenjuje savet lekara ili farmaceuta.

Tekst je objavljen pod licencom Creative Commons Autorstvo — Deliti pod istim uslovima 4.0 (CC BY-SA 4.0). Slobodno ga preuzmite i objavite uz navođenje izvora zdravzalogaj.com i deljenje pod istom licencom.

Podelite članak...

Možda će vam se dopasti i...