Grejpfrut: šta daje, i zašto se ne slaže sa nekim lekovima

Grejpfrut

Grejpfrut je jedino voće koje farmaceuti pominju po imenu kada daju lek. Razlog nije alergija i nije „kiselina iz voća“. Nekoliko sastojaka grejpfruta menja način na koji telo razgrađuje izvesne lekove, pa isti lek deluje kao da ste uzeli veću dozu.

U tekstu piše šta grejpfrut sadrži i sa kojim lekovima stvara problem, uz objašnjenje zašto razmak od nekoliko sati ne pomaže. Tu je i koliko vitamina C i vlakana daje i kako ga uklopiti u ishranu ako pijete osetljive lekove.

Šta grejpfrut sadrži

Pola velikog grejpfruta ima oko 50 kcal, 50–60 mg vitamina C (više od polovine dnevne potrebe) i oko 2 g vlakana, najviše u belim opnama između kriški. Od minerala se ističe kalijum, a od biljnih jedinjenja flavonoid naringin, koji daje gorkast ukus.

Gorki ukus nije mana — on dolazi od istih jedinjenja koja su odgovorna za interakcije sa lekovima. Zato „slabiji“ grejpfrut nije automatski i bezbedniji.

Zašto je grejpfrut poseban: interakcije sa lekovima

Lekovi se u telu razgrađuju, najčešće u jetri i u zidovima creva. Grejpfrut sadrži furanokumarine, jedinjenja koja privremeno isključe jedan od tih sistema razgradnje (enzim CYP3A4) u crevima. Kada je razgradnja blokirana, više leka ulazi u krv nego što bi inače ušlo — efektivno, kao da ste uzeli veću dozu.

To nije blaga stvar: kod lekova koji imaju malu razliku između doze koja leči i doze koja škodi, povećanje koncentracije u krvi može da znači ozbiljne nuspojave. Zato je grejpfrut jedan od retkih sastojaka u ishrani koji može da promeni dejstvo propisane terapije.

Koji lekovi su osetljivi

Grupa lekovaŠta se može desiti
Statini za holesterol (simvastatin, atorvastatin)viši nivo leka, bolovi u mišićima
Lekovi za pritisak (felodipin, nifedipin, amlodipin)nagli pad pritiska, vrtoglavica
Imunosupresivi (ciklosporin, takrolimus)veoma važno — nivo leka se menja i meri
Neki antiaritmici i antikoagulansipromene ritma, rizik od krvarenja
Neki lekovi za bol i migrenupojačan efekat, pospanost

Lista nije konačna i menja se kako se pojavljuju novi lekovi. Zato je jedino pouzdano rešenje pročitati uputstvo ili pitati farmaceuta — on vidi tačan naziv leka, a ne samo grupu. Običan paracetamol, aspirin i većina antibiotika nisu na toj listi.

Razmak od nekoliko sati ne pomaže

Najčešća greška je ideja da je dovoljno popiti lek ujutru, a grejpfrut pojesti uveče. Furanokumarini deluju tako što privremeno uklone enzim, a telu treba 24–72 sata da ga obnovi. U tom periodu nije važno kada ste pojeli voće — razgradnja lekova je i dalje usporena.

Isto važi za sok, pa i za onaj koji se prodaje kao „100% prirodni“. Sok koncentrovan u čaši može da sadrži količinu furanokumarina iz dva ploda. Zamene poput pomorandže i mandarine uglavnom nemaju taj efekat, ali i one se proveravaju uz uputstvo.

Nutritivno: šta grejpfrut daje

SastojakKoličina (pola velikog ploda)
Vitamin C50–60 mg na pola ploda
Vlaknaoko 2 g na pola ploda
Kalijumoko 170 mg na pola ploda
Kalorijeoko 50 kcal na pola ploda
Glikemijski indeksnizak, oko 25

Zbog niskog glikemijskog indeksa i vlakana grejpfrut je čest izbor kod osoba koje paze na šećer u krvi. Ali nijedno voće ne „topi“ kilograme, a grejpfrut nije izuzetak. U ishrani je koristan zato što ima malo kalorija i puno vode, a ne zato što sagoreva mast.

Kod kupovine je najvažnije da plod bude težak za svoju veličinu i da kora bude čvrsta, bez mekih mesta — to govori da je sočan. Grejpfrut stoji na sobnoj temperaturi nedelju dana, a u frižideru do tri nedelje; oguljen se suši, pa ga je bolje guliti neposredno pre jela. Ružičaste i crvene sorte su blaže i slađe od žutih, ali razlika u furanokumarinima nije dovoljna da bi „svetlija“ sorta bila bezbednija uz lekove.

Grejpfrut u ishrani

Ako ne pijete lekove sa liste, grejpfrut je dobar izbor. Pola ploda uz doručak, u salati sa rukolom i avokadom ili kao sok bez dodatog šećera jednom u nekoliko dana. Slično važi i za pomorandžu, koja nema tih interakcija. Celo voće je bolje od soka, jer nosi vlakna koja sok ne sadrži i zato što sok brže podiže šećer u krvi.

Ako pijete statin ili lek za pritisak iz grupe kalcijumskih antagonista, grejpfrut izbacite iz ishrane ili pitajte lekara da li postoji zamena leka. To je jednostavnije i sigurnije od bilo kakvog raspoređivanja obroka. O raznovrsnom voću koje ne nosi taj problem piše u tekstu Raznovrsna ishrana.

Nisu svi sokovi isti, ali ni svi bezopasni

Grejpfrut je najpoznatiji po interakcijama, ali nije jedini. Sok od nara i sok od brusnice takođe su ispitivani u tom kontekstu. Uticaj je slabije dokumentovan nego kod grejpfruta, ali kod osetljivih lekova, poput imunosupresiva i antikoagulansa, vredi ga pomenuti lekaru. Sok od pomorandže iz industrijskih serija uglavnom ne isključuje enzim na isti način.

Praktično pravilo za svakoga ko pije lekove svakog dana: ako na etiketi stoji upozorenje o grejpfrutu, izbacite ga u potpunosti. Ne „na nedelju dana pauze“. Ako pijete sok svakog jutra, a lekar vam uvede novi lek, to je trenutak da pomenete naviku.

Druga strana medalje je da interakcija ne mora da se oseti odmah. Nekome pritisak padne prvi dan, a nekome se posle nedelja pojave bolovi u mišićima — pa se uzrok lako traži na pogrešnom mestu. Zato je bolje sprečiti nego objašnjavati kasnije.

Česta pitanja

Da li grejpfrut sme uz svaki lek? Ne. Proverite uputstvo ili pitajte farmaceuta — spisak lekova koji su osetljivi je dug i menja se.

Pomaže li razmak od četiri sata? Za furanokumarine ne — enzim se obnavlja 24–72 sata. Za mnoge lekove se razmak preporučuje kod drugih namirnica, ali ne rešava ovaj mehanizam.

Je li sok isto što i plod? Što se interakcija tiče — jeste, a sok može da sadrži više jedinjenja po čaši nego pola ploda.

Mogu li grejpfrut umesto narandže? Mogu ako ne pijete osetljive lekove. Narandža i mandarina nemaju isti efekat, pa su za pacijente na statinima bezbednija zamena.

Citruse bez brige o interakcijama najlakše unosite kroz salate i deserte: probajte Kionu salatu sa pomorandžom i bademima u Kuvar aplikaciji.

Izvori: pregled o interakcijama grejpfruta i lekova (CMAJ, 2013), pregled „Grapefruit-drug interactions“ (Drugs, 2010).

Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne zamenjuje savet lekara ili farmaceuta.

Tekst je objavljen pod licencom Creative Commons Autorstvo — Deliti pod istim uslovima 4.0 (CC BY-SA 4.0). Slobodno ga preuzmite i objavite uz navođenje izvora zdravzalogaj.com i deljenje pod istom licencom.

Podelite članak...

Možda će vam se dopasti i...