Mleko: kalcijum, proteini i šta se menja obradom
Mleko se najčešće pominje kao „izvor kalcijuma“, ali to je samo jedan deo priče. U čaši mleka su i proteini, mast, mlečni šećer i vitamini, a svaki od tih sastojaka se u telu ponaša drugačije. Zato pitanje „je li mleko zdravo“ nema jedan odgovor — ima ga samo po sastojcima i po količini.
U tekstu piše šta mleko sadrži i koliko kalcijuma zaista daje. Tu je i šta se menja termičkom obradom, kako je sa laktozom i šta velike studije kažu o mleku i kostima.
Šta mleko sadrži
Kravlje mleko je oko 87% voda. Ostatak čine mlečna mast (3–4%), proteini (3–3,5%), laktoza (4,6–4,8%) i minerali, od kojih su najvažniji kalcijum i fosfor. Energetska vrednost je oko 60–65 kcal na 100 ml za puno mleko, a oko 35 kcal za obrano.
Sastav nije isti cele godine: leti, kada krave pasu zelenu travu, mleko ima nešto više vitamina A i drugačiji odnos masnih kiselina nego zimi. To je normalno i objašnjava zašto se ukus i boja mleka menjaju kroz godinu.
Proteini: kazein i surutka
Oko 80% proteina mleka je kazein, a 20% surutka. Kazein se u svežem mleku nalazi rastvoren i ne menja se pri pasterizaciji ni kuvanju. Kada se mleko kiseli ili siri, kazein se gruša i od njega nastaje sir — zato sir ima više proteina po gramu od mleka.
Surutka sadrži lakše probavljive proteine i ostaje kao tečnost posle sirenja. Proteini surutke imaju i imunološka svojstva, a kozije mleko ih ima nešto više od kravljeg. Za sportiste je surutka poznata kao „whey“, ali u mleku je ona samo prirodni deo, ne dodatak.
Kalcijum i fosfor
Mleko daje oko 120 mg kalcijuma na 100 ml, što znači da čaša od 250 ml nosi oko 300 mg — trećinu dnevne potrebe odrasle osobe. Fosfora ima oko 90 mg na 100 ml, pa su ta dva minerala u povoljnom odnosu za izgradnju kosti.
Upijanje kalcijuma iz mleka je oko 30%, što je bolje nego iz većine biljnih izvora, ali nije savršeno: i ono zavisi od vitamina D. O tome koliko kalcijuma treba i koji su svi izvori piše u tekstu Kalcijum za zdrave kosti.
Vitamini u mleku
Mleko je dobar izvor vitamina B2 i B12, a sadrži i vitamin A i, u manjoj meri, vitamin D — u masti. Kako su vitamini A i D rastvoreni u mlečnoj masti, obrano mleko ih ima znatno manje, osim ako je naknadno obogaćeno.
Vitamin C je u mleku prisutan u malim količinama i delimično se gubi termičkom obradom i stajanjem. Zato mleko ne treba posmatrati kao izvor vitamina C, iako je sveže mleko nekada nosilo deo tog unosa.
Laktoza i netolerancija
Laktoza je mlečni šećer od koga potiče sladak ukus mleka. Za varenje je potreban enzim laktaza; kod dela odraslih ljudi njegova aktivnost opada, pa ne svarena laktoza u crevima izaziva nadutost, gasove i proliv.
Zanimljivo je da jogurt, kefir i tvrdi sirevi prolaze bolje: bakterije u fermentisanim proizvodima razgrađuju deo laktoze, a tvrdi sirevi je imaju vrlo malo. Zato neko ko ne podnosi čašu mleka često normalno jede jogurt ili parmezan. O sadržaju laktoze u sirevima detaljnije govori poseban tekst, a o obradi mleka piše u tekstu Pasterizovano mleko.
Šta se u mleku menja termičkom obradom
Pasterizacija greje mleko na 72–75 °C kratko vreme i uništava bakterije koje izazivaju bolesti, a zadržava većinu hranljivih sastojaka. Sterilizacija (UHT) ide na 135–150 °C i uništava sve mikroorganizme, pa mleko traje mesecima bez frižidera — ali gubi deo vitamina B1 i B12 i menja ukus.
Homogenizacija nije vrsta obrade nego mehaničko razbijanje masnih kapljica, da se kajmak ne izdvaja. Ona ne menja hranljivu vrednost, ali menja teksturu. O razlikama u kvalitetu i načinu provere svežine piše u tekstu Kvalitet mleka.
Mleko i kosti: šta kažu velike studije
Ovo je deo gde se očekivanja i podaci razilaze. Meta-analiza velikih kohortnih studija nije našla da veći unos mleka znači manje preloma kuka kod odraslih. Mleko je važno za kalcijum, ali samo po sebi ne štiti od preloma u starosti.
S druge strane, pregled svih dokaza o mlečnim proizvodima zaključuje da mleko nije ni čudesno ni štetno. Umeren unos je povezan sa boljim unosom kalcijuma, proteina i nekih vitamina. Jasnog povećanja rizika nema. To je realnija slika od obe krajnosti koje se često čitaju.
Šta to znači praktično: mleko je korisno kao deo raznovrsne ishrane, ali kosti čuvaju i vitamin D, proteini i aktivnost sa opterećenjem — ne samo kalcijum iz mleka.
Mleko: koliko i koje
Za odraslu osobu koja dobro podnosi mleko, jedna do dve porcije mlečnih proizvoda dnevno je razuman okvir. To je, na primer, čaša mleka ili jogurta i komad sira. Fermentisani proizvodi su često bolji izbor od slatkih mlečnih deserta, koji uz kalcijum nose i dosta šećera.
Ako mleko ne podnosite, kalcijum se lako obezbeđuje iz jogurta, kefira, tvrdih sireva, sardina sa kostima, tofua i lisnatog povrća. Mleko nije obavezan deo ishrane — ali ako ga izbacujete, kalcijum treba planirati svesno. O raznovrsnosti koja to pokriva piše u tekstu Raznovrsna ishrana.
Česta pitanja
Je li obrano mleko zdravije? Za većinu ljudi je razlika mala; obrano ima manje kalorija i manje vitamina A i D. Odluka zavisi od toga šta vam je važnije.
Da li mleko stvara sluz? Istraživanja nisu potvrdila da mleko povećava sluz kod zdravih osoba. Osećaj kod prehlade je subjektivan.
Može li mleko da zameni obrok? Ne. Čaša mleka ima oko 8 g proteina i malo vlakana — to je dopuna, ne obrok.
Da li je kozije mleko bolje? Sastav je sličan, sa nešto drugačijim proteinima i više imunoglobulina. Za osobe sa alergijom na kravlje mleko nije rešenje, jer su proteini slični.
Mlečni obrok bez slatkih dodataka: Jogurt činija ili Smuti od kefira i jagoda iz Kuvar aplikacije.
Izvori: pregled dokaza o mleku i mlečnim proizvodima (Food Nutr Res, 2016), meta-analiza kohortnih studija o unosu mleka i prelomu kuka (J Bone Miner Res, 2011), studija o laktoznoj perzistenciji, mleku i gustini kostiju (J Intern Med, 2018).
Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne zamenjuje savet lekara ili farmaceuta.
Tekst je objavljen pod licencom Creative Commons Autorstvo — Deliti pod istim uslovima 4.0 (CC BY-SA 4.0). Slobodno ga preuzmite i objavite uz navođenje izvora zdravzalogaj.com i deljenje pod istom licencom.

